TKO SMO? OD KUDA NAZIV LIJEPA NAŠA?

Stojeći 1990. godine na kraju najmračnijeg povijesnog tunela, zakucalo je srce svakog Hrvata radosnije i jače, jer se agonijom i slomom komunizma, nakon dugih stoljeća, ponovo ukazala povijesna prilika za obnavljanje hrvatske države i povratak slobode. U tom je ozračju grupa domoljuba i zaljubljenika u prirodu osnovala Udrugu Lijepa naša (skraćeno: Lijepa naša).
Raniji naziv Pokret prijatelja prirode proizašao je iz želje osnivača da udruga pokrene što veći broj istinskih zaljubljenika u prirodu, opredijeljenih za zdrav okoliš i sklad u prostoru. Tako je brojnim članovima data prilika da izvan političkih stranaka i Vladinih institucija angažiraju svoje znanje i opredjeljenje za još ljepšu i napredniju Hrvatsku.
Naziv Lijepa naša posudili smo iz prvog stiha naše najljepše nacionalne pjesme, iz naše državne himne. Time smo očitovali želju da naši članovi budu čestiti i domoljubno opredijeljeni ljudi sa smislom za čuvanje i promicanje prirodnih i drugih vrijednosti. Utemeljenjem naše udruge sintagma Lijepa naša ulazi sve više i više u opticaj. Danas se izričaj Lijepa naša čuje nebrojeno puta u jednom danu kao sinonim za riječi Hrvatska ili domovina. Mi smo na činjenicu da je izričaj Lijepa naša potekao od nasvrlo ponosni.
Unatoč tome što je Lijepa naša ekološka udruga, ona ne pripada zajednici ispolitiziranih zelenih udruga u Hrvatskoj. Štoviše, nastala je dijelom i iz potrebe da bude alternativa takvim "obojenim" udrugama.
Kada je u pitanju mjesto i uloga čovjeka na zemlji i njegov odnos spram prirode, Lijepa naša u cijelosti uvažava istine na kojima počiva kršćanski nauk. U tom smislu podupiremo misli blagopokojnog pape Ivana Pavla II. «da je ekološka kriza, kriza morala i zbiljski prezir spram čovjeka» i da "nitko nema pravo zatirati Božje djelo na zemlji".
Lijepa naša od početka dobro surađuje s brojnim lokalnim zajednicama (općine/gradovi, županije), s relevantnim tijelima državne uprave, s više gospodarskih tvrtki i različitih ustanova, te s mnogim istaknutim pojedincima u zemlji i inozemstvu. Valja ovome pribrojiti dobru suradnju s nekoliko srodnih udruga i što je naročito važno dobru suradnju s katoličkom crkvom. Posebno smo radosni kada nam se jave za suradnju naši ljudi iz iseljene Hrvatske, napose oni mlađi (školski uzrast) koje nastojimo zainteresirati za naše projekte i dugoročniju suradnju.

KOJI SU CILJEVI Lijepe naše?

Ciljevi na kojima počiva program rada Lijepe naše su:

• promicanje ekoloških spoznaja, posebno odgoj djece i mladeži o potrebi i načinu očuvanja okoliša;
• razvijanje ekološke svijesti odraslih, napose zaposlenih u gospodarstvu te poticanje razvoja gospodarstva na principu održivog razvoja;
• organiziranje akcija zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, samostalno i u suradnji s drugim udrugama;
• propagiranje prirodnih ljepota i drugih vrijednosti Republike Hrvatske;
• promicanje rodoljublja i domoljubne svijesti;
• promicanje zaštite nepokretne, pokretne i nematerijalne kulturne baštine, posebice zaštita kulturno-povijesnih cjelina i lokaliteta;
• promicanje veza s hrvatskim iseljenicima, hrvatskim autohtonim manjinama u europskim državama, pripadnicima hrvatskog naroda u drugim državama, te školama koje pohađaju njihova djeca, te poticanje njihove etničke, vjerske, kulturne i jezične samosvijesti, radi očuvanja nacionalnog identiteta;
• romicanje povratka Hrvata iseljenika u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj, te povratak mladih Hrvata u Republiku Hrvatsku radi daljnjeg školovanja, zapošljavanja i ostanka u Hrvatskoj;
• promicanje razvitka demografski opustjelih i gospodarski zaostalih područja u Republici Hrvatskoj;
• promicanje populacijske politike.

AKTIVNOSTI Lijepe naše

Aktivnosti Lijepe naše proizlaze iz programa rada koji se donosi svake godine. Program rada prilagođen je i najvećim dijelom okrenut mlađoj dobi, od predškolske dobi do studentske mladeži. Znamo da je to životna dob kada se najintenzivnije stječu znanja, stvaraju dobre ili loše navike, te dob nakon koje ćemo dobiti stručne i odgovorne mlade ljude, donositelje ekoloških, gospodarskih i drugih odluka u budućnosti. Zato, zasijecajući u ovu dob dodatnim odgojno-obrazovnim mjerama, u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, nastojimo osigurati ekološku i ukupnu budućnost Hrvatske.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske prepoznalo je kvalitetu projekata/programa Lijepe naše i omogućilo da se oni mogu provoditi u našim osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima i dječijim vrtićima. Lijepa naša od samog početka ima dobru suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje, županijskim uredima za obrazovanje, sa osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima i dječjim vrtićima, sa Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, s Ministarstvom nadležnim za poslove turizma i mora, te s rečenim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.
Rad Lijepe naše nije zapažen i pozitivno ocijenjen samo u Hrvatskoj već i izvan nje. Tako je najvišu ocjenu Lijepa naša za svoj rad dobila od Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš - Foundation for Environmental Education ( skraćeno: FEE), čiji je pridruženi član postala 1997., a stalni 1999. godine. Zakladu je, inače, osnovalo Vijeće Europe da preko nje može usmjeravati, provoditi i nadzirati politiku odgoja i obrazovanja za okoliš u državama Europske zajednice. Od lipnja 2001. godine Zaklada je iz europskih prerasla u šire-međunarodne okvire, tako su i njeni programi prerasli iz europskih u šire-međunarodne i globalne programe.
Promjenom statuta u prosnicnu 2006. godine proširila je Lijepe naša svoju djelatnost na demografsku i populacijsku problematiku o čemu će biti donešen zaseban program.

GODIŠNJI PROGRAM RADA Lijepe naše počiva na malim projektima, nacionalnim (vlastitim) projektima i međunarodnim programima.

Mali projekti: podrazumijevaju aktivnosti u svezi obilježavanja značajnijih ekoloških datuma tijekom godine i druge manje aktivnosti, a provode se, uglavnom, putem grana Lijepe naše ili su sastavni dio Lokalne agende.

Nacionalni projekti (programi): po projektima Ekološki kviz "Lijepa naša" i Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje, koji se provode od osnutka Lijepe naše unutar odgojno-obrazovnog sustava, poznata je Lijepa naša i izvan Hrvatske. Oba ova projekta veoma su omiljena među učenicima i nastavnicima. U oba projekta ravnopravno sudjeluju, sa učenicima iz Hrvatske, i učenici iz Federacije BiH, te Vojvodine, a kao gosti od samog početka odazivaju nam se učenici i nastavnici hrvatskih škola i/ili odjeljenja iz susjednih i bližih zemalja u kojima Hrvati predstavljaju autohtonu i/ili značajnu i priznatu etničku zajednicu.
Tijekom 2007. godine Lijepa naša je pokrenula program pod nazivom Murva sa željom da kroz slijedećih 10-ak godina na prostoru Hrvatske zasadi najmanje 100 tisuća sadnica rodnoga duda. Ne treba ni naglašavati kolika je važna uloga duda u prehrambenom lancu te u priči o biološkoj raznolikosti.

Međunarodni programi: za razliku od projekata, programi traju cijelu godinu i sračunati su na višegodišnju provedbu. Međunarodne Eko-škole su program Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, prepoznat kao jedan od najuspješnijih modela odgoja i obrazovanja za okoliš u svijetu. Ovaj program Lijepa naša uspješno vodi i koordinira u Republici Hrvatskoj od 1997. godine. Za vrlo kratko vrijeme Hrvatska se, po uspješnosti provedbe ovog univerzalnog programa odgoja i obrazovanja za okoliš, svrstala među vodeće zemlje. U programu sudjeluje preko 300 osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječijih vrtića iz Hrvatske, a status međunarodne Eko-škole steklo je do sada 226 škola. Uspostavljena je nacionalna i međunarodna računalna mreža Eko-škola, pa je putem Interneta moguće doznati puno podataka o svakoj Eko-školi i lokalnoj zajednici iz koje škola potječe. Bitna karakteristika Eko-škola je u tome što one nisu zatvorene u okvire dotične škole već su istovremeno i program lokalne zajednice (općina/grad, županija) kojoj škola pripada. Mnoge naše lokalne zajednice (općine/gradovi) su putem eko škola ušle u provedbu Lokalne Agende, a da toga nisu ni svijesne.

Međunarodna Plava zastava za plaže i marine također je program Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, s tim da nema univerzalnost Eko-škola već je fokusiran na zaštitu mora i priobalja, kao izuzetno osjetljivog eko-sustava. Ovaj program Lijepa naša vodi i koordinira u Republici Hrvatskoj također od 1997. godine. Iako je ovo program odgoja i obrazovanja za okoliš, ne provodi se unutar odgojno-obrazovnog sustava, već prvenstveno u suradnji s koncesionarima plaža i marina. Suradnici u programu uz koncesionare su još ministarstva nadležno za poslove mora i turizma, Hrvatska turistička zajednica, turističke zajednice županija, gradova/općina i mjesta, Institut za turizam, Hrvatske vode, županijski Zavodi za javno zdravstvo, Oceanografski instituti, lokalne zajednice, brojni istaknuti pojedinci i dr. Skoro 150 plaža i marina u Hrvatskoj steklo je Plavu zastavu, kao nagradu i najveće poznato priznanje za dostignute ekološke i turističke standarde. Broj Plavih zastava će se povećavati svake godine pa nas uloga i zasluga Lijepe naše u tome ohrabruje i potiče na nove korake i napore.

Mladi izvjestitelji za okoliš, Učenje o šumama i Zeleni ključ također su vrlo kvalitetni međunarodni programi čiju je provedbu Lijepa naša već djelomično otpočela.
Zapažena je izdavačka i suizdavačka aktivnost Lijepe naše. Ukazujemo na važnije naslove: Taj divni Božji svijet, Hrvatske baštinjene pasmine, Ionizirajuće zračenje u svakodnevici, Osnove prava okoliša, Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Šumsko drveće i grmlje jestivih plodova, Zaštićene i zaštite vrijedne biljke samoborskog područja i dr.

Ustrojstveni oblici i članstvo

Članom Lijepe naše mogu postati fizičke i pravne osobe ako prihvaćaju statut i program rada. Članom Lijepe naše postaje se potpisivanjem pristupnice. Obveze i prava član ostvaruje u županijskoj podružnici ili grani. Na čelu grane je predsjedništvo grane, a predsjednika grane imenuje Predsjedništvo Lijepe naše. Središnja tijela Lijepe naše su: Sabor, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Predsjednik. Uz to djeluju različita radna tijela od kojih posebnu važnost ima Hrvatsko povjerenstvo zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš. Na čelu Lijepe naše je predsjednik koji pred zakonom predstavlja i zastupa Lijepu našu.

Priznanja za rad:

Lijepa naša je dobitnik tri visoka državna priznanja za svoj rad:

1. Hrvatske turističke nagrade "Antun Štifanić" – za izniman doprinos turizmu u Republici Hrvatskoj (Hrvatska turistička zajednica)
2. Državne nagrade za dostignuća u zaštiti okoliša na području turizma (Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša)
3. Državne nagrade za dostignuće u zaštiti okoliša na području informiranja i obrazovanja za okoliš (Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša)